Statistika pokazuje da su zaposlenici u tehnološkoj industriji znatno depresivniji od prosjeka
Rezultati ankete koju je 2021. proveo Yerbo, alat za mentalnu dobrobit zaposlenika, pokazali su da profesionalcima iz IT industrije sve više gori pod nogama. Naime, analizom čak 32.644 ispitanika iz 33 države diljem svijeta razotkrivena je poražavajuća statistika — čak 56% programera, UX/UI dizajnera i full-stack developera ne uspijeva se opustiti izvan radnog vremena, a njih 62% osjeća se fizički i emocionalno iscrpljeno.
Spomenute su brojke u skladu s izvješćem koje je 2019. godine objavila BIMA (British Interactive Media Association) o povećanoj stopi psihičkih zdravstvenih problema među IT-jevcima u Ujedinjenom Kraljevstvu. Tada je čak više od pola ispitanika (52%) izjavilo da se u nekom trenutku susrelo s depresijom i anksioznošću, što je brojka čak pet puta veća od britanskog prosjeka.
Sve nas to navodi da se zapitamo i zašto je mentalno zdravlje IT-jevaca uopće toliko narušeno? Je li to zbog toga što po čitave dane sjede ispred računala i bave se pisanjem koda ili bismo pak krivca trebali potražiti u kompetitivnom, stalno evoluirajućem okruženju prosječnog startupa?
Pošast burnouta
Uzevši sve čimbenike u obzir, čini se kako je sagorijevanje zaposlenika na poslu jedna od najvećih kriza s kojima se IT industrija suočila još od Dot-com balona i recesije 2008. godine. S obzirom na to da narušeno mentalno zdravlje redovito rezultira smanjenom produktivnošću te posljedično slabijim rezultatima, pošast „burnouta“ zasigurno osmijeh na lice neće izmamiti ni članovima izvršnog odbora.
Zanimljivo je to što su upravo neki od glavnih razloga, zbog kojih se tehnološki sektor i doima toliko privlačnim, oni što zaposlenike naposljetku i dovode do mentalnog kraha. Naime, mnogi se za karijeru u IT-ju odlučuju upravo zbog činjenice da je riječ o inovativnoj i dinamičnoj industriji u kojoj se neprestano zbiva nešto novo, potencijalno i revolucionarno, što otvara prostor za napredak kako u poslovnoj hijerarhiji tako i u smjeru osobnog rasta.
No, u praksi to uglavnom znači boriti se neprestano s rokovima i novim zadacima, kao i nositi se sa sveprisutnim strahom od (mlađe) konkurencije. Budući da priroda većine poslova u tehnološkom sektoru zahtijeva konstantnu posvećenost učenju i razvijanje novih vještina, a sve kako bi mogli pratiti rigorozni tempo tržišta, većina zaposlenika uvijek je u stanju pripravnosti. Suradnja sa stranim klijentima u prijevodu nerijetko znači biti na callu u tri ujutro (negdje na svijetu je podne) te rješavati nastale probleme unutar aplikacije neovisno o tome što je Božić i vaša se obitelj upravo sprema zajednički otvarati poklone.
Mit o ravnoteži
Prema web stranici Layoffs.fyi koja prati otpuštanja u tehnološkoj industriji na međunarodnoj razini, od početka 2024. više od 50.000 zaposlenika izgubilo je posao u više od 200 tehnoloških kompanija, što je samo nastavak trenda iz 2023. kada je otpušteno preko 260.000 radnika. Zbog toga ne čudi što je velik doprinos stresu na poslu među IT stručnjacima i nemilosrdna potreba za (samo)dokazivanjem; mnogi zaposlenici nadređenima žele dokazati da su nezamjenjivi i važni za budućnost kompanije, preuzimajući na sebe još više zadataka i projekata.
Ostvarivanje ravnoteže između poslovnog i privatnog života postaje tako svojevrsni
IT-jevski El Dorado, mit koji navodno ima uporište u stvarnosti, iako se rijetko tko s njim uistinu susreo.
Stres, neispavanost i sjedilački način života
Sve su to neki od uobičajenih pritisaka s kojima se suočavaju web developeri, data analysti i QA inženjeri, a rezultat kojih su uglavnom stres te brojne druge psihofizičke smetnje. Stres uzrokuje probleme sa spavanjem, bol u prsima, glavobolje, a utječe i na našu motivaciju tako što je smanjuje. Čini nas nervoznima i zajedljivima, tužnima i sklonijima opijatima.
Oni koji su krenuli na psihoterapiju ili počeli trčati s ciljem da se oslobode psihičkog tereta prouzrokovanog stresom reći će vam da rezultate ne možete očekivati preko noći — što je i jedan od razloga zbog kojih brojni IT-jevci, često u bitci s vremenom, i posežu za raznoraznim supstancama u očajničkom pokušaju da se oslobode tjeskobe i barem na nekoliko sati zaborave na sve ono što ih čeka sutradan kada se opet spoje na Slack.
Stvari se dodatno kompliciraju i sjedilačkim načinom života. Bez obzira na to što mi mislili o tome, zaista ima istine u onoj da bismo računalo ponekad trebali zamijeniti igrom u parku. Fizička neaktivnost dokazano osnažuje depresivne i tjeskobne misli, što neminovno brojne zaposlenike zatvara u začarani krug. Zbog velike količine posla mnogi ostaju raditi prekovremeno nakon čega su uglavnom premoreni za vježbanje ili šetnju pa stoga radije ostaju doma družiti se s tajlandskom hranom iz dostave i novom serijom na HBO-u.
Otkaz kao posljednje utočište
Očekivano, mentalno i fizičko zdravlje u uskoj su vezi s kvalitetom života i produktivnošću na radnom mjestu. Frustriranost i stres pospješit će izgaranje, smanjiti motivaciju i koncentraciju zaposlenika, kao i odraziti se negativno na opće zadovoljstvo poslom. U ekstremnim se slučajevima sagorijevanje može manifestirati i kao osjećaj beznađa te potaknuti razvoj depresije, nesanice i drugih zdravstvenih poremećaja. Težiti putu manjeg otpora, prirodni je ljudski instinkt zbog čega će stresom izjedeni pojedinci često podbaciti i u uobičajenim zadacima te potencijalno čak dati i otkaz. Naime, prema Burnout Indexu, 42% IT-jevaca razmišlja o tome da napusti svoju kompaniju u sljedećih šest mjeseci.
Ima li nade?
Budući da svaku tvrtku naposljetku čine njezini zaposlenici, od neizmjerne je važnosti pravovremeno identificirati čimbenike koji utječu na psihičko zdravlje radnika. Briga o mentalnoj dobrobiti zaposlenih nije samo moralno ispravan potez, nego i ključna strategija za opstanak na tržištu. Jedan od ključnih koraka svakako bi pritom trebala biti edukacija o mentalnom zdravlju unutar kompanije, istodobno s izgradnjom radne kulture u kojoj se potiču suradnja i otvorena komunikacija, kako bi zaposlenici suočeni s potencijalnim burnoutom na vrijeme mogli potražiti pomoć.
Dakle, bavljenjem te rješavanjem evidentnog problema stresa i narušenog mentalnog zdravlja među tehnološkim stručnjacima, tvrtke mogu očekivati i znatna poboljšanja na financijskoj, operativnoj i ljudskoj razini jer uložiti u mentalno zdravlje zaposlenika neminovno znači ulagati i u budućnost kompanije.
Kommentare